Idi na sadržaj
  • IZLETI
    • NAJAVA IZLETA
    • GODIŠNJI PLAN IZLETA
    • PUTOPISI
  • OBAVIJESTI
  • PLANINARSKA ŠKOLA
  • PLANINARSKI DOM GRAFIČAR
    • O DOMU
    • KONTAKT
    • DEŽURSTVA
    • SPAVAONICE
  • O DRUŠTVU
    • O NAMA
    • UPRAVNA TIJELA
    • DOKUMENTI I PRAVILNICI
  • DOBRO JE ZNATI
  • KONTAKT
  • UČLANJENJE
  • IZLETI
    • NAJAVA IZLETA
    • GODIŠNJI PLAN IZLETA
    • PUTOPISI
  • OBAVIJESTI
  • PLANINARSKA ŠKOLA
  • PLANINARSKI DOM GRAFIČAR
    • O DOMU
    • KONTAKT
    • DEŽURSTVA
    • SPAVAONICE
  • O DRUŠTVU
    • O NAMA
    • UPRAVNA TIJELA
    • DOKUMENTI I PRAVILNICI
  • DOBRO JE ZNATI
  • KONTAKT
  • UČLANJENJE

NAJAVE IZLETA

21.09.2025.
Put Malog Princa
Put Malog Princa jedna je od najljepših i najslikovitijih planinarskih staza na Velebitu. Smještena je na području Crnopca, podno Bilog kuka (1171 m), i vodi kroz pravi kameni labirint krških oblika – tornjića, škrapa, ponikava i prirodnih prolaza. Zbog svoje posebne ljepote i simbolike, nazvana je po romanu Mali princ, a svaki korak otkriva novu bajkovitu sliku kamene divljine Velebita.
PROČITAJ VIŠE
26.-29.09.2025.
Hvar
Ove godine započeto druženje s članovima PD Hvar nastavljamo posjetom našem najsunčanijem otoku. Osnovno obilježje reljefa daje planinski greben duž južne strane otoka sa strmim stjenovitim padinama. Najviši vrh je Sveti Nikola (626m, KT HPO).
PROČITAJ VIŠE
04.-05.10.2025.
Lošinj i Osoršćica
Otok vitalnosti, kako je poznat Lošinj, svoj nadimak duguje bistrom moru, borovoj šumi, obilju aromatičnog i ljekovitog bilja, ali i pružanju raznovrsnih rekreacijskih aktivnosti. Na ovom izletu obići ćemo Osoršćicu i njezine vrhove Televrin te Sveti Mikula koji spadaju u najatraktivnije vrhove Jadranskih otoka. Do vrhova nas vode staze koje su 1887. uređene povodom posjeta austro-ugarskog prijestolonasljednika Rudolfa Habsburga, a koji se njima uspeo na Televrin. Uz Osorišćicu, posjetit ćemo Mali i Veli Lošinj te ih spojiti planinarskim stazama koje se nalaze između njih. Planiran je i uspon na vrh Sveti Ivan iznad Velog Lošinja.
PROČITAJ VIŠE
14.09.2025.
Snežnik, Slovenija
Tradicionalno druženje s članovima PD Delo Ljubljana, vodi nas na Veliki Snežnik (1796 mnv), koji je najviši vrh Notranjske, a s njega se pruža lijep pogled na veći dio Slovenije i bližu susjednu Hrvatsku. Za lijepog vremena vidimo najviše vrhove Gorskog kotara i Istre, gdje se ističu Risnjak, Snježnik i Učka. A sa slovenske strane preko prostranih šuma Notranjske vidimo i najviše vrhove Julijskih Alpa, Kamniško Savinjskih Alpa i Karavanki. Samo nekoliko metara ispod vrha nalazi se Koča Draga Karolina na Velikom Snežniku.
PROČITAJ VIŠE
31.08.2025.
Ratitovec
Ratitovec je planinski lanac na južnom rubu Julijskih Alpa, nastavak Spodnjih Bohinjskih gora. Najviši vrh je Altemaver (1679 m), a uz njega se nalazi popularni planinarski dom Krekova koča. Ratitovec je djelomično stjenovit, ali nezahtjevan, okružen prohodnim bukovim i crnogoričnim šumama, a ljeti je česta ispaša stoke. Gladki vrh (1667 m) najposjećeniji je vrh Ratitovca, s panoramskom pločom i širokim pogledom na zapadnu i središnju Sloveniju. Na sjeveroistočnom kraju grebena nalazi se Kosmati vrh (1643 m), s kojeg se pruža pogled na gotovo cijelu Sloveniju – od Triglava i Kaninskog gorja do Karavanki, Kamniško-Savinjskih Alpa i drugih slovenskih planina.
PROČITAJ VIŠE
07.09.2025.
Stol – Karavanke
Smješten u alpskom planinskom lancu Karavanke, između Slovenije i Austrije, Stol/Hochstuhl (2236 m. n/v) sa prekrasnim vidicima na Bledsko jezero gostoljubiv je i jednostavno dostupan travnatim stazama. Stol ima veliko značenje za slovensku planinarsku organizaciju; na njemu je rođena ideja osnivanja slovenskog planinarskog društva. Mladi planinari Hauptman Josip, Ivan Anton Korenčan Bishop 23. srpnja 1892. popeli su se na Stol. Razgovarali su o tome zašto sve njemačke planine i njemačke kolibe, imaju njemačke natpise i putokaze. „Vzdramimo ga!” Rekli su mladići, dali ruku i odlučili ne odustati dok se ne uspostavi slovensko Planinarsko društvo. Preuzeli su inicijativu i želju, uskoro su je realizirali: 27. veljače 1893, u Ljubljani osnovano je slovensko planinarsko društvo.
PROČITAJ VIŠE
27.07.2025.
Zeleni vir i Vražji prolaz
Zeleni vir je izvor u dnu plitke špilje, a nalazi se ispod 70 metara visoke stijene niz koju teče potok. S vrha stijene obrušavaju se dva potočića. Jedan brzo nestaje u usijeku, a drugi se ruši okomito u obliku slapa koji pada pred otvor špilje s jezercem i ulijeva se u potok Curak koji ovdje izvire. U špilji je jezerce smaragdnozelene boje, kristalno mirne i čiste vode. Izvor – Zeleni vir, u dnu je špilje i ne primjećuje se. Voda iz jezerca koristi se u obližnjoj maloj hidrocentrali Munjari. Nizvodno od Munjare potoci Curak i Jasle spajaju se i teku dalje prema mjestu Iševnica gdje se ulijevaju u rijeku Kupicu.
PROČITAJ VIŠE
19.-20.07.2025.
Triglavska jezera
Dolina Triglavskih jezera je smještena u Nacionalnom parku Triglav u slovenskim Julijskim Alpama između Trente i Bohinja. Duga je oko 8 km. Put do nje je jedna od najljepših staza u ovom dijelu Alpa. Neki je nazivaju i Dolina sedam jezera. Njihov broj nije stalan, ali najčešće se govori o sedam jezera, jer su ostale vodene površine, samo mlake koje presušuju. Ovdje se nalazi i Koča pri Triglavskih jezerih, jedna od najstarijih planinskih kuća u Sloveniji, prvotno izgrađena 1880. godine. U blizini kuće je spomen-ploča posvećena Alojziju Knafelcu, tvorcu okrugle crveno-bijele markacije, koju i danas koristimo.
PROČITAJ VIŠE
05.-06.07.2025.
Velebit: vrhovi oko Planinarske kuće Alan
Osim mora i planine nam služe za bijeg od vrućina. Tako vas prvog srpanjskog vikenda vodimo na Velebit. Premda je Velebit tek četvrta po redu najviša planina u Hrvatskoj, svakako je naša najduža planina (145 km). Ovoga puta vas pozivamo da zajedno istražimo vrhove oko planinarske kuće Alan. Vrh Zečjak nalazi se na 1622 m.n.v i drugi je najviši vrh Srednjeg Velebita. S vrha se pruža pogled na Jadransko more i otoke, na vrhove Sjevernog i Srednjeg Velebita i daleko prema Lici. Vrh Kita se nalazi na 1573 m.n.v., a vrh Veliki Alan na 1406 m.n.v. Veliki Kozjak, po mnogima najljepši vrh Sjevernog Velebita, sa svojih 1629 m.n.v. pruža pogled na Strogi rezervat Rožanske i Hajdučke kukove s jedne strane i Srednji Velebit s druge strane. Njegove okomite stijene privlače pogled izdaleka, a najljepše se vide s Velikog Lubenovca. To je krška udolina smještena na samom rubu Strogog rezervata. Nekoć su na Lubenovcu obitavali ljudi, zajedno sa svojom stokom, a danas se tamo nalaze ostaci ljetnih stanova, suhozida i šterni.
PROČITAJ VIŠE
21.09.2025.
Put Malog Princa
Put Malog Princa jedna je od najljepših i najslikovitijih planinarskih staza na Velebitu. Smještena je na području Crnopca, podno Bilog kuka (1171 m), i vodi kroz pravi kameni labirint krških oblika – tornjića, škrapa, ponikava i prirodnih prolaza. Zbog svoje posebne ljepote i simbolike, nazvana je po romanu Mali princ, a svaki korak otkriva novu bajkovitu sliku kamene divljine Velebita.
PROČITAJ VIŠE
26.-29.09.2025.
Hvar
Ove godine započeto druženje s članovima PD Hvar nastavljamo posjetom našem najsunčanijem otoku. Osnovno obilježje reljefa daje planinski greben duž južne strane otoka sa strmim stjenovitim padinama. Najviši vrh je Sveti Nikola (626m, KT HPO).
PROČITAJ VIŠE
04.-05.10.2025.
Lošinj i Osoršćica
Otok vitalnosti, kako je poznat Lošinj, svoj nadimak duguje bistrom moru, borovoj šumi, obilju aromatičnog i ljekovitog bilja, ali i pružanju raznovrsnih rekreacijskih aktivnosti. Na ovom izletu obići ćemo Osoršćicu i njezine vrhove Televrin te Sveti Mikula koji spadaju u najatraktivnije vrhove Jadranskih otoka. Do vrhova nas vode staze koje su 1887. uređene povodom posjeta austro-ugarskog prijestolonasljednika Rudolfa Habsburga, a koji se njima uspeo na Televrin. Uz Osorišćicu, posjetit ćemo Mali i Veli Lošinj te ih spojiti planinarskim stazama koje se nalaze između njih. Planiran je i uspon na vrh Sveti Ivan iznad Velog Lošinja.
PROČITAJ VIŠE
14.09.2025.
Snežnik, Slovenija
Tradicionalno druženje s članovima PD Delo Ljubljana, vodi nas na Veliki Snežnik (1796 mnv), koji je najviši vrh Notranjske, a s njega se pruža lijep pogled na veći dio Slovenije i bližu susjednu Hrvatsku. Za lijepog vremena vidimo najviše vrhove Gorskog kotara i Istre, gdje se ističu Risnjak, Snježnik i Učka. A sa slovenske strane preko prostranih šuma Notranjske vidimo i najviše vrhove Julijskih Alpa, Kamniško Savinjskih Alpa i Karavanki. Samo nekoliko metara ispod vrha nalazi se Koča Draga Karolina na Velikom Snežniku.
PROČITAJ VIŠE
31.08.2025.
Ratitovec
Ratitovec je planinski lanac na južnom rubu Julijskih Alpa, nastavak Spodnjih Bohinjskih gora. Najviši vrh je Altemaver (1679 m), a uz njega se nalazi popularni planinarski dom Krekova koča. Ratitovec je djelomično stjenovit, ali nezahtjevan, okružen prohodnim bukovim i crnogoričnim šumama, a ljeti je česta ispaša stoke. Gladki vrh (1667 m) najposjećeniji je vrh Ratitovca, s panoramskom pločom i širokim pogledom na zapadnu i središnju Sloveniju. Na sjeveroistočnom kraju grebena nalazi se Kosmati vrh (1643 m), s kojeg se pruža pogled na gotovo cijelu Sloveniju – od Triglava i Kaninskog gorja do Karavanki, Kamniško-Savinjskih Alpa i drugih slovenskih planina.
PROČITAJ VIŠE
07.09.2025.
Stol – Karavanke
Smješten u alpskom planinskom lancu Karavanke, između Slovenije i Austrije, Stol/Hochstuhl (2236 m. n/v) sa prekrasnim vidicima na Bledsko jezero gostoljubiv je i jednostavno dostupan travnatim stazama. Stol ima veliko značenje za slovensku planinarsku organizaciju; na njemu je rođena ideja osnivanja slovenskog planinarskog društva. Mladi planinari Hauptman Josip, Ivan Anton Korenčan Bishop 23. srpnja 1892. popeli su se na Stol. Razgovarali su o tome zašto sve njemačke planine i njemačke kolibe, imaju njemačke natpise i putokaze. „Vzdramimo ga!” Rekli su mladići, dali ruku i odlučili ne odustati dok se ne uspostavi slovensko Planinarsko društvo. Preuzeli su inicijativu i želju, uskoro su je realizirali: 27. veljače 1893, u Ljubljani osnovano je slovensko planinarsko društvo.
PROČITAJ VIŠE
27.07.2025.
Zeleni vir i Vražji prolaz
Zeleni vir je izvor u dnu plitke špilje, a nalazi se ispod 70 metara visoke stijene niz koju teče potok. S vrha stijene obrušavaju se dva potočića. Jedan brzo nestaje u usijeku, a drugi se ruši okomito u obliku slapa koji pada pred otvor špilje s jezercem i ulijeva se u potok Curak koji ovdje izvire. U špilji je jezerce smaragdnozelene boje, kristalno mirne i čiste vode. Izvor – Zeleni vir, u dnu je špilje i ne primjećuje se. Voda iz jezerca koristi se u obližnjoj maloj hidrocentrali Munjari. Nizvodno od Munjare potoci Curak i Jasle spajaju se i teku dalje prema mjestu Iševnica gdje se ulijevaju u rijeku Kupicu.
PROČITAJ VIŠE
19.-20.07.2025.
Triglavska jezera
Dolina Triglavskih jezera je smještena u Nacionalnom parku Triglav u slovenskim Julijskim Alpama između Trente i Bohinja. Duga je oko 8 km. Put do nje je jedna od najljepših staza u ovom dijelu Alpa. Neki je nazivaju i Dolina sedam jezera. Njihov broj nije stalan, ali najčešće se govori o sedam jezera, jer su ostale vodene površine, samo mlake koje presušuju. Ovdje se nalazi i Koča pri Triglavskih jezerih, jedna od najstarijih planinskih kuća u Sloveniji, prvotno izgrađena 1880. godine. U blizini kuće je spomen-ploča posvećena Alojziju Knafelcu, tvorcu okrugle crveno-bijele markacije, koju i danas koristimo.
PROČITAJ VIŠE
05.-06.07.2025.
Velebit: vrhovi oko Planinarske kuće Alan
Osim mora i planine nam služe za bijeg od vrućina. Tako vas prvog srpanjskog vikenda vodimo na Velebit. Premda je Velebit tek četvrta po redu najviša planina u Hrvatskoj, svakako je naša najduža planina (145 km). Ovoga puta vas pozivamo da zajedno istražimo vrhove oko planinarske kuće Alan. Vrh Zečjak nalazi se na 1622 m.n.v i drugi je najviši vrh Srednjeg Velebita. S vrha se pruža pogled na Jadransko more i otoke, na vrhove Sjevernog i Srednjeg Velebita i daleko prema Lici. Vrh Kita se nalazi na 1573 m.n.v., a vrh Veliki Alan na 1406 m.n.v. Veliki Kozjak, po mnogima najljepši vrh Sjevernog Velebita, sa svojih 1629 m.n.v. pruža pogled na Strogi rezervat Rožanske i Hajdučke kukove s jedne strane i Srednji Velebit s druge strane. Njegove okomite stijene privlače pogled izdaleka, a najljepše se vide s Velikog Lubenovca. To je krška udolina smještena na samom rubu Strogog rezervata. Nekoć su na Lubenovcu obitavali ljudi, zajedno sa svojom stokom, a danas se tamo nalaze ostaci ljetnih stanova, suhozida i šterni.
PROČITAJ VIŠE
  • Politika privatnosti
  • Politika kolačića
©2025 PLANINARSKO DRUŠTVO GRAFIČAR

PLANINARSKO DRUŠTVO GRAFIČAR

  • Ulica Šandora Brešćenskoga 4, 10000 Zagreb, 1. kat
  • info@pdgraficar.hr
  • pd_graficar
  • Planinarsko društvo Grafičar
Manage Consent

Ova web stranica koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica.

Funkcionalni Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes. The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
Upravljajte opcijama Upravljanje uslugama Upravljanje {vendor_count} vendorima Pročitajte više o ovim svrhama
Pogledaj postavke
{title} {title} {title}
  • IZLETI
    • NAJAVA IZLETA
    • GODIŠNJI PLAN IZLETA
    • PUTOPISI
  • OBAVIJESTI
  • PLANINARSKA ŠKOLA
  • PLANINARSKI DOM GRAFIČAR
    • O DOMU
    • KONTAKT
    • DEŽURSTVA
    • SPAVAONICE
  • O DRUŠTVU
    • O NAMA
    • UPRAVNA TIJELA
    • DOKUMENTI I PRAVILNICI
  • DOBRO JE ZNATI
  • KONTAKT
  • UČLANJENJE