Strahinjčica je planina u Hrvatskom zagorju. Na zapadu se razdvaja od Kostelskog gorja, dolina rječice Krapinice, na sjeveru je okružuju rijeke Žutnica i Bednja, istočno je od Ivančice dijele Očura, Veliki i Sutinski potok, a južno teče rijeka Krapina.
Strahinjčica se nad Krapinom (176 m) uzdiže strmo u vis kao ogroman i oštro nagnut krov nad okolinom i daje cijelom kraju poseban izgled. Bokovi grebena su skoro okomiti, prekriveni su gustom šumom: sa južne strane prevladava hrast, a sa sjeverne strane bukva s niskim grmljem.
Nema izrazitog vrha a najviša kota vrh Sušec nalazi se na srednjem grebenu a dosegao je visinu od 847 m. Kako je vrh – greben obrastao visokim stablima bukve sa njega nema dobrog vidika. Vrh je označen natpisom na debljoj bukvi na kojoj je pričvršćen i žig.
Pola sata hoda ispod vrha, a desetak minuta od Pl. doma nalazi se Vidikovac. S vidikovca se pruža jedan od najljepših vidika na grad Krapinu.
Flora Strahinjčice vrlo je bogata, utvrđeno je oko 1000 različitih vrsta viših biljaka (dr.sc. Ljerka Regula – Bevilacqua).
Iz grebena tu i tamo strše visoke stijene (Jelenske pećine) i kameni stupovi koji strmoj gori daju alpski izgled. Planina – gora ima izrazite crte visokog gorja – veliku strminu i duboko usječene jaruge i klance koji u nekoliko krakova vode do njezinog podnožja.
Počeci posječivanja Strahinjčice vezani su za početak razvoja planinarstva u Hrvatskoj (prvo markiranje 1892. godine, prokrčenje puta na Goleš 1899. godine).
Program izleta:
Polazak iz Zagreba s Glavnog željezničkog kolodvora u subotu ujutro u 7:30 sati, okupljanje na prvom peronu ispred centralne blagajne. Prikupljanje novca za kupovinu putne karte (molim pripremiti sitan novac 9,58€). Vlak polazi sa 1. perona u 7:50, vožnja do Zaprešića, prvo presjedanje pa potom Zaboka gdje je drugo presjedanje na vlak do Krapine.
Dolazak u Krapinu u cca 9:10. Kava prema osobnim afinitetima u caffeu na željezničkom kolodvoru. Početak hodnje u 9:30, hodnja uz rijeku Krapinčicu do naselja Strahinje odakle počinje uspon. Zagrijavanje i vježbe te početka uspona.
Koristiti ćemo za uspon stazu 302 preko Jelenskih pećina do planinarskog doma. (Planinarski dom je moguće zatvoren provjerim pa utvrdim). Potom slijedi uspon do Vidikovca. Povratak do možebitno zatvorenog planinarskog doma i okrjepa pićem i jelom iz ruksaka. Spuštanje prema Krapini stazom 301. Dolazak oko 15:30-16h, piće u vlastitom aranžmanu u bistrou na željezničkom kolodvoru Krapina. Mogućnost tople hrane (grill i sl.) u istom caffeu-bistrou na željezničkom kolodvoru.
Povratak za Zagreb tj. polazak iz Krapine u 17:16 vlakom do Zaboka, presjedanje na drugi vlak, dolazak u Zagreb glavni kolodvor u cca 18:32h.
Zahtjevnost izleta: tehnički ne zahtjevno, kondicijski umjereno (ovisno o vremenskim uvjetima na stazi – blato i/ili sl.) duljina staze ukupno cca 15 km visinska razlika cca 600 m uspona i 600 m spuštanja
Prijevoz: Prijevoz vlakom, cijena 8,20 €. Uplate davatelju usluge Hrvatskim željeznicama, na blagajni na željezničkom kolodvoru ili kupnja putem interneta. Kupnja kod konduktera u vlaku je dvostruko skuplja.
Prehrana: Hrana i piće iz ruksaka u vlastitom aranžmanu.
Oprema: čvrste planinarske cipele i odjeća u skladu s vremenskim prilikama, zaštita od sunca, vjetra i od kiše, priručna apoteka-prva pomoć (u ruksaku), zamke, svjetiljka, vode min. 1-2 litre
Dokumenti: osobna, zdravstvena i planinarska iskaznica za 2026. godinu
Prijave i informacije: vodič – Igor Vidošević – Gonzo, 091/1214564 (WhatsApp, SMS)
Organizator: PD Grafičar, Zagreb
NAPOMENA: Odazivom na izlet svaki pojedinac potvrđuje da ispunjava zdravstvene i psihofizičke uvjete za sigurno sudjelovanje na istom, da ne osjeća simptome respiratornih bolesti, da mu nisu izrečene mjere izolacije ili samoizolacije, da će poštovati važeće epidemiološke mjere, da izletu pristupa na osobnu odgovornost, da će poštovati pravila zaštite prirode i okoliša te da će se u skladu s planinarskom etikom pridržavati plana izleta, odluka i uputa vodiča. Vodič ima pravo izmjene programa izleta s obzirom na objektivne okolnosti na terenu. Vodič ima pravo odbiti sudjelovanje pojedinca za kojeg procijeni da nije tjelesno spreman, da nije adekvatno opremljen ili da nije spreman djelovati timski.
